Kad je riječ o održavanju zdravog srca, stručnjaci ističu da je optimalno vrijeme za odlazak u krevet između 22 i 23 sata.
Europsko kardiološko društvo nedavno je provelo studiju koja naglašava važnost i trajanja sna i vremena za spavanje. Pomnim praćenjem ponašanja više od 80.000 sudionika u razdoblju od šest godina, istraživači su došli do vrijednog opažanja: pojedinci koji su stalno odlazili spavati kasno, osobito oko ponoći ili kasnije, imali su veću učestalost zdravstvenih problema. Naime, ova je skupina pokazala 25 posto veću vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti, prenosi 24sata.
Suprotno uvriježenom mišljenju, nema toliko prednosti ranog odlaska u krevet. Istraživanja pokazuju da osobe koje zaspu prije 22 sata. mogu se suočiti s 12 posto većim rizikom od razvoja kardiovaskularnih problema. Značenje vremena spavanja dodatno je istaknuto u studiji provedenoj na skupini od tisuću japanskih radnika. Nalazi su otkrili da su oni koji su otišli u krevet nakon ponoći bili skloniji simptomima depresije.
Stručnjaci naširoko naglašavaju da je optimalno vrijeme za odlazak na spavanje, posebice za zdravlje srca, između 22 i 23 sata, što se obično naziva i “zlatnim satom”. Ovaj određeni vremenski okvir smatra se idealnim vremenom za povlačenje na noć, izbjegavajući rane i kasne sate. Nedovoljno sna ima štetne učinke na tijelo, što dovodi do umora, kognitivnog pada i povećane sklonosti raznim bolestima. Iznenađujuće, prekomjerno spavanje također je nepovoljno za naše blagostanje. Stoga je postizanje uravnotežene sredine, odnosno zlatne sredine, idealan pristup.
Kako bi održali optimalno zdravlje, općenito se preporučuje da odrasli spavaju između sedam i devet sati mirnog sna po noći. Iako mogu postojati pojedinci koji odstupaju od ovog raspona, poput onih koji spavaju manje od šest ili čak pet sati, ili oni koji spavaju oko deset sati, većina, otprilike 80 posto stanovništva, spada u ovaj vremenski okvir.
Trajanje i duljina sna nisu jedini čimbenici koji utječu na njegovu kvalitetu. Idealno okruženje spavaće sobe također igra ključnu ulogu, zahtijevajući tamu i hladnoću. Vrijedno je napomenuti da spavanje može biti izazovno čak i nakon obilnog obroka ili kada osjetite glad. Krevet bi trebao nuditi optimalnu udobnost bez pretjerane mekanosti, dok bi posteljina trebala biti izrađena od prozračnih materijala. Preporuča se spavanje golo jer tijelo tako najučinkovitije regulira temperaturu.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
- Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
