Važno je imati na umu da je svaki organizam jedinstven, s različitim dnevnim obavezama, pa stoga potrebu za odmorom treba prilagoditi tim čimbenicima. Važno je imati na umu preporučene obrasce spavanja za različite faze života, a portal laslau pruža priliku da ovu temu dodatno istražite u popratnom članku.
Optimalno trajanje sna varira ovisno o dobi, a novije preporuke imaju za cilj bolju razliku između različitih dobnih skupina kako bi se odredio odgovarajući broj sati spavanja. Nacionalna zaklada za spavanje pomno je analizirala brojne znanstvene studije i tražila mišljenje liječnika i stručnjaka iz više disciplina kako bi razvila i objavila preporuke koje se odnose na važnost sna.
Kao rezultat toga, preporučena količina sna za djecu kategorizirana je u šest različitih dobnih skupina. Preporučeno vrijeme spavanja za dojenčad u dobi od 0 do 3 mjeseca obično je između 14 i 17 sati. Za bebe u dobi između 4 i 11 mjeseci preporučuje se da spavaju oko 12 do 15 sati. Djeci u dobi od 1 do 2 godine obično je potrebno otprilike 11 do 14 sati sna kako bi zadovoljili svoje razvojne potrebe.
Djeca predškolske dobi, obično u dobi između 3 i 5 godina, provode otprilike 10 do 13 sati dnevno uključeni u različite aktivnosti. Za djecu u dobi od 14 do 17 godina preporučuje se da spavaju oko 9 do 11 sati svake noći. Za optimalno zdravlje i dobrobit, preporučuje se da adolescenti u dobi od 14 do 17 godina spavaju dovoljno, obično u rasponu od 8 do 10 sati.
Predstavljamo nedavno razvijen vodič za spavanje za odrasle, prikladno kategoriziran u dvije skupine: mlade i stare. Za osobe u dobi od 15 do 25 godina preporučuje se dodijeliti dnevno trajanje sna od 7 do 9 sati. Za odrasle u dobi od 26 do 64 godine preporuča se otprilike 7 do 9 sati sna svake noći. Za osobe starije od 65 godina preporučuje se dovoljna količina sna, u rasponu od 7 do 8 sati.
- Od velike je važnosti naučiti i usvojiti zdrave navike koje nam omogućuju pravilan odmor. Obraćanje pažnje na vaše navike spavanja ključno je iz nekoliko razloga, od kojih jedan uključuje korelaciju između depresije i obrazaca spavanja; osobe s depresijom često imaju prekomjeran san ili nesanicu. Prekomjerna ili nedovoljna količina sna može pogoršati simptome depresije. Pojava glavobolja može se pripisati nedostatku sna, koji ne samo da otežava protok neurotransmitera poput serotonina, poznatog kao “hormon sreće”, već im onemogućuje i da dopru do mozga.
Pretjerana količina sna može spriječiti sposobnost tijela da preradi glukozu, što dovodi do razvoja dijabetesa tipa 2. Pretjerano spavanje može dovesti do nedostatka tjelesne aktivnosti i neaktivnosti, što rezultira bolovima u leđima, bolovima u zglobovima i ukočenošću mišića. Kada je riječ o pretilosti, metabolizam pojedinca može biti ometan prekomjernim spavanjem, uzrokujući da tijelo skladišti energiju kao mast umjesto da je koristi.
Brojna su istraživanja pokazala da su osobe koje spavaju otprilike 11 sati dnevno izložene većem riziku od razvoja srčanih bolesti u usporedbi s onima koji spavaju 8 sati. Upadate li u previše sna? Slično negativnim učincima nedovoljno sna, preduga razdoblja sna također mogu biti štetna za naše zdravlje. Imperativ je da se oslobodimo ove nezdrave navike. Uspostavite dosljednu rutinu spavanja koja je u skladu s vašim životnim stilom i marljivo je se pridržavajte.
Ako se ujutro i dalje osjećate umorni, čak i nakon što se alarm oglasio, razmislite o tuširanju mlakom jer to može pružiti osvježavajući poticaj energiji. Bavite se tjelesnom aktivnošću ako imate dovoljno vremena. Čineći to, započet ćete svoj dan energično i vitalno. Kako bi se osigurala pravilna hidratacija, preporuča se unos odgovarajuće količine vode i čaša mlake vode odmah nakon buđenja.
