– Koliko je samo običan čovjek uništio cijelu planetu dovoljno govore temperature i klimatske promjene koje imamo u posljednje vrijeme. Zima i snijeg kao da je nestao, bar na ovim prostorima, dva godišnja doba kao da su izbrisana, jer proljeće i jesen kao da više ne postoji….
Za nekoliko godina Zapadna Afrika i Južna Azija bit će nenastanjive za čovječanstvo, kažu znanstvenici s američkog Sveučilišta Purdue, a prenosi CNN. Istraživači su svoju analizu temeljili na modeliranju i informacijama o klimatskim promjenama. Dokazali su da će postupno povećanje temperature i vlage rezultirati životnim uvjetima u kojima je ljudski život u nekim dijelovima svijeta nemoguć. “Studija otkriva da su zapadna Afrika i dijelovi južne Azije među najugroženijima zbog vrlo velike gustoće naseljenosti i često ograničenog pristupa klimatizaciji”, navodi se u publikaciji.
Bogatije zemlje proći će bolje, ali neće proći neozlijeđene. Vruća mjesta s ekstremno vlažnom vrućinom pojavit će se u dijelovima SAD-a, uključujući Srednji zapad. Kako se globalno zagrijavanje pojačava, pokazalo je istraživanje. Današnja vruća ljeta vjerojatno će se činiti hladnima prema budućim standardima, a vrućina koju doživljavamo mijenja se na načine koji nam ne idu u prilog. Napominje se da će temperatura zraka porasti i noću, što neće omogućiti normalan oporavak ljudskog tijela.
Novi životni uvjeti, smatraju znanstvenici, imat će izrazito negativan utjecaj na ljudski kardiovaskularni sustav i mozak. Prema klimatologu Alekseju Kokorinu, u najgorem scenariju klimatskih promjena, do kraja 21. stoljeća oko tri milijarde ljudi, ili oko 30% stanovništva planeta, morat će biti prisiljeno promijeniti mjesto života. Kokorin kaže da ugljičnu neutralnost zemlje moraju postići kako ne bi došlo do lošeg scenarija. Ali čak i uz najpovoljniji ishod događaja, neki ljudi na planeti će i dalje morati napustiti svoju domovinu bez vode. Postaju li visoke temperature naša nova norma ili su to već postale? Kako predvidjeti i planirati rizike u kontekstu ekstremnijih pojava?
Toplinski valovi, velike suše, velike poplave, oluje, grmljavinski oblaci, jaki vjetrovi i tuča, kao i hladni valovi nestaju? Na ovo i druga pitanja na Pulsu Srbije odgovara Vladimir Đurđević, klimatolog. — Kada je riječ o visokim temperaturama i toplinskim valovima, jednostavno moramo priznati da nećemo imati ljeto bez takvih uvjeta i da ćemo u budućnosti vjerojatno imati ljeta kada će biti i gore od ovoga u dužim razdobljima s intenzivnijim toplinskim valovima obaraju rekorde maksimalnih temperatura.
Do sada najviša temperatura ikad izmjerena u Srbiji bila je 44,4 stupnja u Smederevskoj Palanci 24. srpnja 2007. Očekuje se da će ti rekordi biti oboreni u budućnosti. Dugi toplinski valovi najopasniji su kada traju više dana. Od 2018. do ove godine nije bilo tako dugog i intenzivnog toplinskog razdoblja negdje u Europi, rekao je Đurđević. – Iduća 3-4 tjedna, prema projekcijama, ne vidimo da će biti ozbiljnijih oborinskih pojava.
Ovaj vikend ćemo malo zahladiti. Pitanje je koliko ćemo osjetiti ovo zahlađenje jer ni ono neće biti jako osjetno. Početkom idućeg tjedna vraćamo se u malo iznadprosječne temperature i tek tog dana u srijedu očekujemo nestabilnost s nešto većom količinom oborine. Do kraja kolovoza ne vidimo tjedan u kojem bi mogla biti veća količina oborine. Imat ćemo manjak oborine. Suše su postale dvostruko češće i negativno utječu na proizvodnju kukuruza i soje. Klima se ozbiljno promijenila.
