Malo je poznato da je Hurrem, izvorno nazvana Aleksandra Anastasija Lisovska, zapravo rođena u pravoslavnoj obitelji, a otac joj je bio svećenik. Njezino odrastanje odvijalo se na području današnje Ukrajine. Međutim, kada je Otomansko Carstvo proširilo svoje područje na ovu regiju, Aleksandra je, zajedno s mnogim drugim mladim djevojkama, nasilno odvedena u sultanov harem, gdje je postala jedna od približno 300 porobljenih pojedinaca.
Prema legendi, Sulejman je bio odmah očaran Aleksandrinom očaravajućom prisutnošću. Njezina hrabrost, magnetska osobnost, intelekt i jedinstven pogled na život potpuno su ga osvojili. Bez oklijevanja ju je prigrlio kao svoju voljenu, a ubrzo i kao suprugu. Kao rezultat svoje zajednice sa sultanom, Aleksandra je prešla na islam, usvojivši novi identitet – Hurrem.
Unatoč tome što je imao još tri žene, vjeruje se da je naklonost sultana Sulejmana prema Hurrem bila najjača. Hurrem, koja je rodila šestero djece, cijenjena je zbog svoje trajne ljubavi, koja se smatra jednom od najznačajnijih u povijesti. Potvrda ovoga dodatno je podržana legendom koja okružuje njenu smrt, posebno govoreći o posljednjoj želji sultanije Hurrem.
Prije njezine smrti, postoje izvještaji koji sugeriraju da su sultan i sultana dugo vremena živjeli odvojeni jedno od drugog. Nakon njihovog ponovnog susreta nakon dužeg vremena, Sulejman ju je pratio kako bi svjedočio razvoju nove džamije. Rečeno je da joj je prenio da njegova bit stanuje unutar njegovih zidova i da će njegova ljubav prema građevini trajati vječno.
Sa spoznajom o njezinoj skoroj smrti, Hurrem se povjerila sultanu o svojoj posljednjoj želji – da bude položena u džamiju koja nosi njegovo ime, mjesto gdje je obećao da će njihove duše zauvijek biti ujedinjene, osiguravajući njihovo vječno zajedništvo čak i nakon područja života. Sultan Sulejman bio je duboko pogođen konačnom željom koju je izrazila njegova draga žena. Tijekom njihovog zajedničkog vremena uvijek mu je prioritet bilo ispuniti svaku njenu želju, a na kraju je donio odluku da ispoštuje i ovaj posljednji zahtjev.
Nakon Hurremine smrti, Sulejman je nastavio živjeti još osam godina. Njegova posljednja želja bila je da bude položen kraj svoje voljene u istoj džamiji, služeći kao još jedan dokaz neizmjerne ljubavi koju je gajio prema njoj. Važno je napomenuti da unatoč tome što je upravljao haremom koji se sastojao od bezbrojnih robinja, Sulejman nikada nije razmišljao o tome da uzme drugu ženu za života.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
