Zemlja vrvi obiljem vrsta insekata, što ih čini najbrojnijim i najrazličitijim životinjama. Dok većina insekata ne predstavlja prijetnju, neki, poput komaraca, muha, ušiju i krpelja, imaju potencijal za širenje bolesti. Osim toga, pčele, ose i stršljeni mogu izazvati alergijske reakcije. Za zaštitu od ovih rizika prevencija je najvažnija. To uključuje korištenje repelenata i oprez pri odlasku u prirodna okruženja, kao što je suzdržavanje od korištenja jakih parfema i suzdržavanje od konzumiranja slatkih pića i sočnog voća.
Odgovor na ubod kukca može varirati od lokaliziranih simptoma kao što su crvenilo, oteklina, svrbež i bol na mjestu ugriza, do raširenijih alergijskih reakcija. Za ublažavanje lokalnih reakcija, primjena hladnih obloga i uporaba antihistaminskih krema ili sprejeva, a povremeno i kortikosteroidnih krema, obično pružaju olakšanje.
Postoje četiri različita stupnja sistemskih reakcija, od kojih je svaki postupno teži. Započinje pojavom osipa, praćenog simptomima poput oticanja, mučnine i poteškoća s disanjem. Posljednja faza je anafilaksija, koja može rezultirati padom krvnog tlaka, gubitkom svijesti i promjenama boje kože. Hitna liječnička pomoć je imperativ u ovim slučajevima.
Prevladavajući alergijski odgovori u našem okruženju obično su potaknuti ubodima pčela, osa i stršljena. Pčele za sobom ostavljaju žalac u koži, dok ose i stršljeni imaju sposobnost ubosti više puta, što ih čini potencijalno opasnijim.
Za rješavanje alergijskih reakcija, početni korak uključuje preuzimanje stvari u svoje ruke primjenom bočnog pritiska kako biste izvadili žalac i spriječili širenje otrova. Za teže simptome nužno je hitno potražiti hitnu medicinsku pomoć pozivom na broj 124, uz istovremeno praćenje vitalnih znakova pojedinca prema CABD protokolu. U situacijama kada medicinska pomoć nije lako dostupna, organizirajte prijevoz do najbliže hitne pomoći.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
- Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
