– Doktor Nestorović, poznati srpski pulmolog postao je popularan tokom pandemije korona virusa. Također, jako je poznat po nekim svojim izjavamaa koje su ponekad kontradiktorne, ali se na kraju pokaže da je ovaj beogradski doktor uvijek imao za pravo….

Gubitak težine može biti izazovan pothvat zbog urođene sklonosti tijela da zadržava masnoću. Iako postoje različite metode za nakupljanje masnoće, nedostaju učinkovita sredstva za njeno uklanjanje bez napora. Posljedično, održavanje vitke tjelesne građe postaje teško, ostavljajući pojedince u neprestanom stanju gladi, nezadovoljstva i melankolije, što je aspekt koji se često zanemaruje. Čini se da priroda preferira pretilost, budući da postoje dokazi koji upućuju na to da osobe s pretilošću često pokazuju veću vitalnost. Prednosti umjerene debljine, kako ističe prof. dr. Branimir Nestorović, otkriveni su u nedavnoj studiji koja otkriva dvostruko povećanje stope smrtnosti među umjereno pretilim osobama nakon velikih kardiokirurških zahvata u usporedbi s njihovim mršavim kolegama.

Nestorović objašnjava da nas je priroda osmislila da nosimo određenu količinu viška kilograma kako bismo regulirali tjelesnu temperaturu i postigli idealnu težinu. Sprječavanje štetnih posljedica pretilosti Kako bismo se klonili štetnih učinaka pretilosti, ključno je voditi računa o unosu kalorija. Dajte prioritet unosu visokokvalitetnih kalorija, kao što je doručak bogat proteinima i raznovrsno voće i povrće. Provođenje strogih dijeta može biti iznimno teško.

Nestorović nudi anegdotu iz knjige Vokija Kostića “Kako sam se jeo”, u kojoj autor prepričava kako su mu liječnici strogo zabranili konzumiranje masne hrane. No, podlegao je iskušenju i priuštio si slatki janjeći but s krumpirom, što ga je potaknulo da naknadno sklada cijeli soundtrack za film “Tko to tamo peva”. Kako biste održali uravnoteženu prehranu, savjetuje se suzdržati se od konzumiranja bilo čega osim vode ili nezaslađenog čaja nakon 18 sati. Kao dio pravoslavne tradicije, mnogi se pojedinci odlučuju za dvodnevni post, ograničavajući unos kalorija na 500 kalorija u te određene dane.

Ovaj jednostavan pristup usklađen je s dnevnim kalorijskim potrebama prosječne osobe, koje obično iznose oko 2000 kalorija. Uključivanje zobene kaše i izbor voća u prehranu dva puta tjedno može učinkovito obuzdati osjećaj gladi i spriječiti prejedanje. Nadalje, Nestorović sugerira da dan posta može poslužiti kao katalizator za jačanje funkcionalnosti imunološkog sustava. Sam čin konzumiranja hrane izaziva otpuštanje dopamina, neurotransmitera koji stvara osjećaj zadovoljstva. Međutim, osobe koje se bore s pretilošću imaju tendenciju konzumiranja većih količina hrane, što rezultira smanjenjem lučenja dopamina. Posljedično, trebaju stalno povećavati unos hrane kako bi iskusili istu razinu zadovoljstva.

Osim toga, proizvodnja leptina, hormona odgovornog za signaliziranje sitosti, smanjuje se kod ovih osoba, što dovodi do nedostatka zadovoljstva nakon obroka i trajnog osjećaja gladi. Dr. Nestorović predlaže uključivanje cjelovitih žitarica u prehranu nakon obroka kako bi se potaknula proizvodnja irisina, hormona koji pomaže u regulaciji razine inzulina. Na taj način možete pomoći u obuzdavanju gladi uzrokovane povišenom razinom inzulina. Kako bi obrok bio zdrav, dr. Nestorović preporuča uživanje u cjelovitim žitaricama uz čašu crnog vina.

  • Održavanje zdrave tjelesne težine i prevladavanje poteškoća s gubitkom tjelesne težine višestruka su pitanja, ali usvajanjem razumne prehrambene strategije i promišljenim odabirom onoga što jedemo možemo poboljšati svoje blagostanje. Davanje prioriteta kalorijama bogatim hranjivim tvarima, pridržavanje dobro uravnotežene prehrane i uključivanje povremenog posta u našu rutinu mogu igrati ključnu ulogu u postizanju i održavanju idealne težine i ukupne vitalnosti.