– Psi su ubjedljivo najodanije životinje koje postoje na svijetu. Baš iz tog razloga jako veliki procenat osoba ih imaju kao kućne ljubimce. Međutim, nismo niti svjesni koliko su samo odani i lojalni prema svojim gospodarima….
Psi često pokazuju opreznu reakciju kada naiđu na nepoznate ljude. Dok neki pojedinci mogu izazvati trenutnu reakciju koju karakterizira lavež ili režanje, drugi smatraju da se njihovi psi ponašaju mirno. Takvi odgovori mogu odražavati agresiju, obrambene sklonosti ili tjeskobu. Razni čimbenici igraju ulogu u oblikovanju načina na koji psi komuniciraju s ljudima. Čest katalizator negativnih reakcija kod pasa je strah od nepoznatog.
- Kada psi nemaju odgovarajuću socijalizaciju, nepoznate osobe mogu smatrati prijetnjom. Osim toga, oni koji nisu bili dovoljno socijalizirani mogu se osjećati tjeskobno kada se susreću s novim prizorima, mirisima i ponašanjima. Psi koji su prošli odgovarajuću socijalizaciju mogu i dalje osjećati nesigurnost u prisutnosti nepoznatih osoba.
Niz čimbenika može utjerati strah u pse, uključujući fizičke karakteristike kao što su šeširi i sunčane naočale, dlake na licu, visok stas i duboki glasovi. Uz to, izravan i intenzivan kontakt očima, kao i jaki mirisi poput dima, parfema i dezodoransa, mogu pridonijeti njihovoj tjeskobi. Međudjelovanje ovih elemenata može rezultirati tjeskobom i neželjenim reakcijama kod pasa, s obzirom na njihovu osjetljivost na takve situacije. Psi posjeduju sposobnost reagiranja na ljude koji izazivaju negativne asocijacije. Kad psi imaju povijest traume ili zlostavljanja, mogli bi pokazivati znakove nelagode u blizini pojedinaca koji ih podsjećaju na ta prošla iskustva.
Nadalje, mogu postati oprezni s određenim karakteristikama ljudi, kao što su spol ili određene osobine. Određene pasmine pasa, uključujući mastife i terijere, poznate su po svojoj teritorijalnoj prirodi i snažnim zaštitničkim instinktima. Ovi psi mogu pokazivati agresiju prema pojedincima koje smatraju prijetnjom svom teritoriju ili svojim voljenim prijateljima. Nadalje, nagli ili intenzivni pokreti mogu kod njih izazvati obrambenu reakciju. Psi posjeduju iznimnu sposobnost procjene karaktera ljudi. Pažljivi su promatrači ljudskog društvenog ponašanja i često ostaju oprezni s onima koji ne pokažu ljubaznost prema svojim vlasnicima.
Psi posjeduju sposobnost osjetiti promjene u ljudskim emocijama, uključujući strah, tjeskobu i stres, što im može uzrokovati nelagodu i lajati. Različite reakcije koje psi pokazuju prema ljudima proizlaze iz kombinacije njihovih prirodnih instinkata, iskustava socijalizacije i prošlih interakcija. Shvaćanjem ovih čimbenika, vlasnici kućnih ljubimaca mogu postići dublji uvid u ponašanje svojih pasa i uspješno odgovoriti na njihove potrebe.
DODATNI SADRŽAJ
Oprez je neophodan pri plivanju u bazenima, jezerima i oceanima, jer nas medicinski stručnjaci upozoravaju na prevalenciju infekcija uha uzrokovanih bakterijama i gljivicama, osobito među djecom. Prof.dr. Sanja Krejović, stručnjakinja za fonijatriju i otorinolaringologiju, ističe važnost održavanja pravilne higijene uha i grla. Također ističe da se mogu dogoditi “skrivene ozljede” uha, uključujući puknuće bubnjića kao rezultat ronjenja u bazen. Nakon revitalizirajućeg plivanja u bazenu, rijeci, jezeru ili oceanu, začepljenost uha uz blagi osjećaj pritiska i privremeni gubitak sluha vrlo su uobičajeni.
Nakon toga se može razviti i bol. Ovi rani znakovi signaliziraju početak onoga što se obično naziva “plivačevo uho”, stanje koje zahtijeva odgovarajući tretman za rješavanje. Stoga je ključno odmah se obratiti otorinolaringologu za pomoć. Kako napominje prof. dr. Sanje Krejović s ORL klinike UKCS-a, respiratorne infekcije mogu nastati i ljeti i zimi kao posljedica različitih načina hlađenja, uključujući kupanje u bazenima i boravak u klimatiziranim prostorima. Liječnica upozorava da se infekcije ipak mogu dogoditi u privatnim bazenima, bez obzira što je voda čista i sigurna. Neophodno je održavati higijenu i čistoću, posebno što se tiče toaleta te uha, nosa i grla.
Tijekom plivanja u bazenima može doći do ozljeda nosa i ušiju, uključujući ozljede koje ne moraju biti odmah vidljive, kao što su one na koje ukazuju simptomi puknuća bubnjića. Krejović napominje da ulazak u vodu uključuje promjenu tlaka sličnu onoj tijekom putovanja zrakoplovom. Neophodno je identificirati i upravljati potencijalnom ozbiljnošću puknuća bubnjića, jer može osigurati put za infekcije do središnjeg živčanog sustava. Na temelju njegovih zapažanja, intenzivna bol, zujanje u ušima i iscjedak pokazatelji su perforiranog bubnjića, a sve to zahtijeva odgovarajuće antibiotsko liječenje.
Napominje da se tijekom ljetnih mjeseci češće mogu pojaviti infekcije ne samo vanjskog uha već i sinusa, krajnika i grla zbog unošenja bakterija ili gljivica tijekom plivanja. Kako bi spriječili ove infekcije, liječnici savjetuju da i djeca i starije osobe čiste nosne kanale i grla steriliziranom morskom vodom, ističući važnost ove preventivne radnje.
