Osim divnog okusa, dinja ima i brojne zdravstvene prednosti. Prema Cajeviza.com, ovo voće, koje se naziva raznim nazivima uključujući dina, dinja, pekun, pipin i pepun, kategorizirano je kao jednogodišnja zeljasta biljka unutar obitelji Cucurbitaceae. Postoji rasprava o njezinoj klasifikaciji, pri čemu neki tvrde da je dinja povrće, dok je drugi smatraju voćem.
Podrijetlo dinje može se pratiti u Aziji i Africi, s velikom vjerojatnošću da je bila raširena u raznim dijelovima svijeta prije više tisuća godina. Drevni Egipćani smatrali su ovo voće delikatesom, a i stari Rimljani i Grci cijenili su ga na isti način kao i mi danas. U Francuskoj je prije tri stotine godina uzgoj dinja počeo cvjetati i uspjeti.
Iako dinja nije kategorizirana kao konvencionalno voće, često se koristi u pripremi kompota, džemova i marmelada. Osim toga, dinje se dodaju u voćne salate i nalaze se u egzotičnim kulinarskim kreacijama, uključujući salsu i umak od kockica dinje. Ovaj slatki umak obično se nadopunjuje ribom i piletinom na žaru. U Indiji se pikantni curry od dinje predstavlja uz piletinu.
Štoviše, kuglice dinje često se dodaju u razne napitke. Poznata po svojim značajnim nutritivnim prednostima, porcija dinje od 150 grama sadrži 53 kalorije, 0,3 grama masti, 13 grama ugljikohidrata i 1,4 grama vlakana. Ova porcija također donosi 30% dnevne preporučene doze vitamina A i 78% dnevne preporučene doze vitamina C. Dodatno, određene sorte voća iz Kalifornije identificirane su kao one koje sadrže potpuni preporučeni dnevni unos vitamina A i C.
Ovo voće, poznato po svom divnom okusu, bogato je antioksidansima, kolinom, zeaksantinom i beta karotenom, koji svi štite od niza zdravstvenih problema, od obične prehlade do raka. Sadrži 90-95% vode i služi kao idealan izbor za održavanje hidratacije tijekom toplih ljetnih dana. Sjemenke nisu samo izvor proteina, vlakana i omega-3 masnih kiselina, već sadrže i jestivi oblik alfa-linolenske kiseline.
Dinje posjeduju brojna ljekovita svojstva, uključujući održavanje optimalne razine krvnog tlaka. Kao hranjivo voće, dinja nudi razne zdravstvene prednosti, osobito za zdravlje kardiovaskularnog sustava. Dinja, bogata vlaknima, kalijem, vitaminom C i kolinom, ima potencijal poboljšati zdravlje srca. Značajna prednost konzumiranja hrane bogate kalijem, kao što je dinja, leži u njihovoj sposobnosti reguliranja razine natrija, što je bitno za upravljanje visokim krvnim tlakom.
Kalij pomaže u smanjenju visokog krvnog tlaka olakšavajući izlučivanje viška natrija iz tijela. Nadalje, ključan je za održavanje ravnoteže vode, održavanje acidobazne ravnoteže i osiguravanje pravilne neuromuskularne funkcije. Ovaj mineral također je sastavni dio provođenja električnih signala do srca. Dovoljna konzumacija kalija povezana je sa smanjenom vjerojatnošću srčanog udara i smanjenjem mišićne mase. Osim toga, ovaj esencijalni nutrijent doprinosi očuvanju gustoće kostiju i sprječavanju stvaranja bubrežnih kamenaca.
Smanjujući šanse za razvoj astme, pomaže u smanjenju povezanih rizika. Osobe koje u svoju prehranu unose veće količine određenih hranjivih tvari pokazuju smanjenu osjetljivost na astmu. Jedan takav koristan nutrijent je beta karoten, prisutan u žutom i narančastom voću poput dinje, bundeve i mrkve, kao iu zelenom lisnatom povrću poput špinata i kelja. Nadalje, vitamin C je neophodan u pružanju zaštite od astme ublažavanjem nedostatka kisika i smanjenjem vjerojatnosti alergijskih reakcija.
Zanimljivo je da dinje obiluju ovim ključnim nutrijentom koji podržava zdravlje očiju. Cantaloupe služi kao značajan izvor esencijalnih nutrijenata koji su ključni za očuvanje optimalnog vida. Među tim nutrijentima su beta karoten, koji tijelo pretvara u vitamin A, uz vitamin C, lutein i zeaksantin. Naime, zeaksantin je ključni karotenoid koji apsorbira mrežnica, djeluje kao antioksidans i nudi zaštitu od štetnih UV zraka.
Mnoštvo je studija pokazalo da karotenoidi igraju značajnu ulogu u inhibiciji degenerativnih procesa koji utječu na mrežnicu i pigment mrežnice, što u konačnici može rezultirati makularnom degeneracijom, stanjem koje se često opaža kod starijih odraslih osoba. Osim toga, važno je naglasiti da su značajni nedostaci vitamina A i C povezani s glaukomom, makularnom degeneracijom i potencijalom potpunog gubitka vida.
Slijedom toga, uključivanje dinje u vašu prehranu predstavlja razboritu odluku za prevenciju ili ublažavanje ovih očnih poremećaji. Pomaže u regulaciji probavnog procesa. Kao voće koje tijelo s lakoćom metabolizira, dinja je najkorisnija ako se konzumira prije obroka ili na prazan želudac. Ovo voće posebno je korisno za osobe s osjetljivim želucem, jer sadrži enzime i ne zahtijeva značajan utrošak energije za probavu.
Dinja, zbog značajnog udjela vlakana i vode, pomaže u prevenciji zatvora, regulaciji probave, održavanju zdravog probavnog trakta i olakšavanju eliminacije toksina iz crijeva. Također služi za smanjenje upale. Ovo voće je bogato ključnom hranjivom tvari poznatom kao kolin, koja je neophodna za poboljšanje kvalitete sna, kao i za poboljšanje učenja i pamćenja. Nadalje, kolin je vitalan za očuvanje fleksibilnosti staničnih membrana, omogućava prijenos živčanih impulsa, pomaže u iskorištavanju masti i ublažava kronične upale.
Redovito uključivanje dinje u prehranu može značajno smanjiti oksidativni stres i zauzvrat ublažiti upalne procese koji mogu dovesti do pojave artritisa. Važno je prepoznati da je tjelesna upala zamršeno povezana s pojavom metaboličkog sindroma, koji se sastoji od skupine metaboličkih poremećaja obilježenih inzulinskom rezistencijom, nakupljanjem središnje ili abdominalne pretilosti, povišenim razinama kolesterola i hipertenzijom.
Istraživanje je pokazalo da su žene koje su dnevno unosile 350 grama voća imale znatno manji rizik od razvoja ovog sindroma. Voće ispitano u studiji uključivalo je dinje, jabuke, grožđe, lubenice i banane. Konzumacija dinje ima zaštitne prednosti za kožu i kosu, poboljšavajući njihov cjelokupni izgled. Ova dobrobit može se povezati s prisutnošću vitamina A, koji je neophodan za proizvodnju sebuma, učinkovito hidratizira i potiče rast kože i kose.
Nadalje, vitamin A ključan je za postizanje čistog tena i nudi zaštitu od štetnih UV zraka koje doprinose procesu starenja. Osim toga, dinja sadrži vitamin C, koji je vitalan za sintezu i održavanje kolagena, proteina koji daje strukturu koži i kosi. Kao rezultat toga, dinja djeluje kao učinkovit tretman za bore i prerano starenje. Štoviše, osim što se proguta, dinja se također može nanijeti izravno na kožu i kosu kao maska ili regenerator, čime se pojačavaju njezini korisni učinci.
Čaj i sjemenke dinje poznati su po svojim terapeutskim prednostima i često se konzumiraju. Sjemenke dinje su osobito korisne za osobe s bubrežnim bolestima, osobito one s bubrežnim kamencima. Njihova osvježavajuća priroda čini ih idealnom opcijom za konzumaciju u ljetnim mjesecima.
U Indiji, lassi, tradicionalni napitak na bazi jogurta, često uključuje zgnječene sjemenke dinje, kao i thandai, ohlađeni začinjeni mliječni napitak. Osim toga, cijele sjemenke dinje nalaze svoj put u niz slatkiša i halve. Povijesno gledano, voće, sjemenke i ulje dobiveno iz sjemenki dinje služili su kao lijekovi za brojne zdravstvene probleme, kao što su kašalj, groznica, parazitske infekcije, probavni poremećaji, probavne smetnje i komplikacije povezane s bubrezima i mokraćnim sustavom. Štoviše, čaj od cvijeta dinje koristi se zbog svojih svojstava ekspektoransa.
