Štoviše, šljive pridonose jačanju kostiju, smanjuju vjerojatnost raka debelog crijeva, a jedenje 12 šljiva srednje veličine dnevno tijekom dva mjeseca može smanjiti razinu lošeg kolesterola. Dok desert s okruglicama sa šljivama može oduševiti ljubitelje slatkih poslastica, naš fokus je na zdravstvenim prednostima šljiva.
Antioksidansi koji se nalaze u šljivama bore se protiv slobodnih radikala koji mogu uzrokovati oksidaciju kolesterola, čime uvelike povećavaju rizik od moždanog udara ili visoke razine kolesterola.
Ovo voće neizostavan je izbor svake domaćice koja priprema zimnicu. Iako se često koristi u izradi džemova i kolača, također je važno konzumirati ga svježeg zbog sadržaja vitamina C (u rasponu od 5 do 8 mg na 100 g, ovisno o sorti), te vitamina B6, B2 , B3, K, bakar, magnezij, željezo, kalcij, te impresivnih 240 mg kalija na 100 g. Kalij koji se nalazi u šljivama pozitivno utječe na krvni tlak i podržava zdravlje srca. Ovaj mineral pomaže u sprječavanju koagulacije trombocita, koja je povezana s aterosklerozom i raznim stanjima povezanim sa srcem.
Bogate vlaknima od 2 g na 100 g, šljive su također niskokalorično voće. Ova esencijalna kraljica marmelade služi kao glavna preporuka za ublažavanje zatvora. Jedna od komponenti koja se nalazi u šljivama, dihidroksi-fenil izatin, među ostalim blagodatima doprinosi laksativnim svojstvima voća.
Sorbitol, fenoli i biljna vlakna također doprinose tome, a prosječno 25 grama suhih šljiva — što odgovara trima plodovima voća — nudi 5 posto dnevnih potreba za vlaknima. Za muškarce u dobi od 19 do 50 godina taj dnevni unos iznosi 25 posto, dok za žene u istoj dobnoj skupini iznosi 7 posto.
Drugo istraživanje pokazalo je da jedenje približno 100 grama suhih šljiva dnevno tijekom tri mjeseca može dovesti do značajnog porasta krvnih markera povezanih s povećanom gustoćom kostiju.
Šljive imaju nizak glikemijski indeks, što im omogućuje da pomognu u kontroli razine šećera u krvi i smanjuju vjerojatnost razvoja dijabetesa tipa 2. Prisutnost luteina doprinosi snižavanju triglicerida i razine glukoze u krvi. Nadalje, flavonoidi koji se nalaze u šljivama pomažu ublažiti rizik od inzulinske rezistencije, a također pozitivno utječu na osjetljivost na inzulin.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
- Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
