Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, pušenje ubija više od osam miliona ljudi širom sveta svake godine. Pušenje je povezano sa rakom pluća. U mojoj zemlji svake godine oko 5.000 ljudi umre od raka pluća.
Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a dr. Davorin Radosavljević, direktor Klinike za medikalnu onkologiju Instituta za onkologiju i radijaciju Srbije, govorio je o raku pluća uoči Nacionalnog dana borbe protiv duvana.Naglasio je da iako su većina pacijenata pušači, postoji i značajan udio pacijenata koji ne puše.
Prema riječima dr. Radosavljevića, sve veća učestalost raka pluća prvenstveno se pripisuje raku malih stanica pluća, koji je izravno povezan s pušenjem. Nadalje, skvamozni karcinomi su također prilično rašireni u našoj zemlji, a dominantno su uzrokovani pušenjem. Dr Radosavljević procjenjuje da su od četvero pacijenata koje je naveo najmanje dvije trećine ili pet petina pušači.Treba se raspitati je li došlo do porasta broja pacijenata u odnosu na prethodne godine. U prošlosti su većina bolesnika bili pretežno muškarci, osobito stariji muškarci.
Prema riječima liječnika, ako se pridržavamo tradicionalnih predodžbi o starosti, rak pluća tipično se povezuje s ovom životnom fazom. Stoga se najčešće javlja kod osoba u šestom ili sedmom desetljeću života, nakon 30-40 godina pušenja, što je nedvojbeno opasno i logično. Međutim, liječnik se susreo s različitim slučajevima, od iznimno mladih pacijenata do iznimno starih pacijenata.
Nasuprot tome, napomenuo je da su sadašnji pacijenti uglavnom u osamdesetima, iako značajan udio čine pojedinci u šezdesetim i sedamdesetim godinama. Dok muškarci još uvijek češće obolijevaju, ova dinamika prolazi kroz pomak. Dodatno je zabilježio dob najmlađih pacijenata.
Liječnik je pojasnio da se pod pojmom “mlađi od 30” misli na osobe od 26 do 27 godina. Bilo im je važno naglasiti raspravu o raku pluća, jer je to lažna bolest, poput drugih oblika raka. Liječnik je upozorio one koji su zbog pušenja pod povećanim rizikom. Naglasili su da pacijenti često primjećuju promjene u svom fizičkom stanju, poput osjećaja slabosti, povećanog umora tijekom tjelesne aktivnosti, upornog kašlja ili prisutnosti krvi u sluzi. Glavni cilj je smanjiti vrijeme čekanja prije nego što pacijenti odluče potražiti liječničku pomoć. Rane studije pokazale su da su neki pacijenti čekali čak šest ili sedam mjeseci prije nego što su zatražili pomoć.
Oni koji puše mogu lako primijetiti različite tjelesne promjene, uključujući osjećaj slabosti, pojačan umor tijekom tjelesne aktivnosti, uporan kašalj i prisutnost krvnih ugrušaka ili svježe krvi u sluzi.
Izrazivši želju za ubrzanjem procesa traženja liječničke pomoći, istaknuo je važnost promptnog dovođenja bolesnika liječniku nakon pojave simptoma. Dok je rutinsko rendgensko snimanje pluća možda najosnovnija i najmanje precizna metoda, ono nedvojbeno može pružiti dragocjenu pomoć. Početni stadij dijagnoze uključuje prepoznavanje prisutnosti tumora kroz detekciju sumnjive sjene, koja služi kao polazište za daljnje dijagnostičke postupke.U kojem trenutku svog medicinskog putovanja pacijenti traže liječenje?
Dr. Radosavljević je naglasio da svjetski podaci pokazuju da se tek 20-25% pacijenata podvrgne operativnim zahvatima. Ova se stvarnost proteže i na naše vlastite okolnosti. Zamršena priroda tumora sprječava nas da proširimo skupinu kirurških pacijenata ako se ostatak svijeta suoči s istim ograničenjima. Međutim, ne može se zanemariti značaj ranog otkrivanja; ostaje istaknuti aspekt rasprave. Unatoč tome, naša su očekivanja usredotočena na susret s manjim brojem slučajeva s iznimno velikim tumorima.
Nadalje, tijekom svojih konzultacija susreli su se s pacijentima s ekstenzivnim tumorima i pogoršanim cjelokupnim zdravljem koje je posljedica dugotrajne progresije bolesti, što ih čini neprikladnim kandidatima za liječenje tumora.
Osim toga, razgovarao je o izgledima za pojedince s dijagnozom raka pluća u usporedbi s prethodnim godinama.U kasnijim fazama bolesti, prognoza pokazuje značajno poboljšanje, pod uvjetom da je pacijent dobrog općeg zdravlja i da prima napredne metode liječenja kao što su molekularno ciljanje i imunoterapija.U ažurirani popis lijekova uključeni su i lijekovi posebno dizajnirani za borbu protiv raka pluća. Prevladava znatiželja oko dodjele ovih vrhunskih tretmana i potencijalnog utjecaja koji će imati na pacijente.
Prema riječima liječnika, naše veliko iskustvo s imunoterapijom dovelo nas je do značajnog proširenja njezine primjene. Kao rezultat toga, broj pacijenata s rakom pluća koji imaju pravo na ovaj tretman bit će u biti udvostručen. Konkretno, pacijenti s rakom pluća nemalih stanica koji pokazuju određene markere sada mogu imati koristi od imunoterapije, a raspon pozitivnosti za te markere je jako proširio. Ovo proširenje potencijalno će omogućiti dodatnih 500 pacijenata godišnje da primaju imunoterapiju, uz sadašnjih 500 pacijenata. Nadalje, imunoterapija se primjenjuje kao druga linija liječenja za one koji je ne mogu primiti u prvoj liniji.
Nakon što pacijenti pokažu potrebne pokazatelje, molekularno ciljana terapija postaje održiva opcija za postoperativnu zaštitu, prema njegovim izjavama. Područje znanosti učinilo je značajne korake, što je dovelo do specijaliziranog pristupa za stanja povezana s plućima. Trenutačni niz lijekova savršeno je usklađen s ovim napretkom. Međutim, ostaje pitanje: kako će ovaj inovativni tretman utjecati na pacijente?
Biologija tumora se mijenja kroz ovaj proces, učinkovito zaustavljajući napredovanje bolesti. Zanimljivo je da pojedinci u uznapredovalim stadijima bolesti i dalje preživljavaju. Nadalje, imamo pacijente koji su bili podvrgnuti ili dnevnim ili trotjednim tretmanima ili režimima tabletiranja više godina. Primjena infuzija produljena je za ova značajna vremenska razdoblja.Proces provjere sigurnosti vrata bitan je za osiguranje sigurnosti i zaštite.
U raspravi o borbi protiv raka medicinski se djelatnici bave i provedbom novih programa probira u Europi. Ovi programi imaju za cilj zamijeniti tri postojeća koja su usmjerena na rak dojke, vrata maternice i debelog crijeva. Nedavno je u Europi došlo do pomaka prema testiranju na rak pluća, a svoja iskustva iznose i liječnici u Hrvatskoj. Program uključuje odabir liječnika koji će nadgledati proces, kao i identifikaciju prikladnih pacijenata za skenere niske doze. Radiolozi daju detaljne opise pretraga, omogućujući otkrivanje i najmanjih tumora. Dok će se konkretni propisi utvrditi konsenzusom, očekuje se da će skrining za rak pluća uskoro postati široko dostupan, kaže dr. Davorin Radosavljević.
