Dijabetes, koji se također naziva dijabetes melitus, trajno je metaboličko stanje obilježeno neravnotežom u razinama inzulina, što dovodi do povišene razine šećera u krvi. Ova bolest ima potencijal nanijeti štetu vitalnim organima i tkivima, uzrokujući značajne komplikacije.

Razvoj dijabetesa može se pripisati nekoliko uzroka i “okidača”. Nezdrave prehrambene navike, pretjerana konzumacija prerađene hrane, stres i nedostatak tjelesne aktivnosti igraju ulogu u nastanku bolesti. Nadalje, ti čimbenici mogu pogoršati simptome kod osoba koje već žive s dijabetesom.

Početne indikacije i dijagnostički standardi za dijabetes obično obuhvaćaju prekomjerno mokrenje, jaku žeđ i neobjašnjivo smanjenje tjelesne težine. Doktor Saša Kiković, endokrinolog, osobama s razinom šećera u krvi većom od 7,0 mmol/l preporuča hitno liječenje, a onima s razinom šećera u rasponu od 6,1 do 6,9 mmol/l potrebno je napraviti test opterećenja glukozom (OGTT).

Dijagnostički kriteriji za dijabetes obuhvaćaju sljedeće:

Kako bi odredili ima li pojedinac dijabetes, zdravstveni djelatnici koriste nekoliko kriterija. To uključuje razinu glukoze u krvi natašte od 7,0 mmol/l ili višu, razinu glukoze u krvi od 11,1 mmol/L ili višu unutar 120 minuta tijekom oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT), slučajni uzorak krvi s razinom glukoze od 11,1 mmol /L ili više u prisutnosti simptoma i razine glikiranog hemoglobina (HbA1c) od 6,5% ili više. Također je važno pridržavati se pravilne prehrane za upravljanje dijabetesom. Dijabetičarima se savjetuje da slijede dijetu koja obiluje vlaknima i korisnim ugljikohidratima, dok unos zasićenih masti svedu na minimum. Predlažu se sljedeće preporuke:

Kako bi održali uravnoteženu prehranu, osobe s dijabetesom trebale bi nastojati da približno 50-55% ukupnog unosa kalorija dolazi iz ugljikohidrata, s 30-35% iz masti (održavajte unos masti ispod 30% za osobe s dijabetesom tipa 2) i 10-15% iz proteina. Preporučljivo je da se osobe s dijabetesom klone visoko prerađene hrane, trans masti i hrane bogate zasićenim mastima.

Pojedinci koji imaju graničnu razinu šećera u krvi suočeni su s povećanom vjerojatnošću razvoja dijabetesa. Da biste to spriječili, važno je pridržavati se prehrambene prehrane, redovito se baviti tjelesnom aktivnošću i održavati zdravu tjelesnu težinu. Osim toga, preporučljivo je podvrgnuti se testiranju na dijabetes u dobi od 45 godina ili ranije ako postoje dodatni čimbenici rizika, poput visokog BMI-a ili obiteljske povijesti bolesti.

Učinkovito upravljanje dijabetesom zahtijeva holističku strategiju koja uključuje medicinsku skrb, promjene u načinu života i, potencijalno, korištenje lijekova. Od ključne je važnosti podvrgavati se redovitim pregledima i praćenju kako bi se smanjio rizik od razvoja teških komplikacija povezanih s dijabetesom.

BONUS TEKST

Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.

Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.

U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.

Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.

  • Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.

Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.