Dehidracija je rezultat konzumiranja ili gubitka prekomjerne količine tekućine u usporedbi s onim što se nadoknađuje. Nedovoljna količina vode i drugih tekućina ometa sposobnost tijela da obavlja svoje redovne funkcije.
Nenadoknada izgubljene tekućine rezultirat će dehidracijom.
Rizik od dehidracije je univerzalan, no njezin se utjecaj razlikuje među pojedincima. Mala djeca i starije osobe posebno su osjetljivi na opasnosti povezane s ovim stanjem.
Dehidracija kod male djece prvenstveno je uzrokovana proljevom i povraćanjem, dok starije osobe imaju prirodno nižu razinu vode u tijelu i mogu biti osjetljivije na dehidraciju zbog zdravstvenih problema ili uzimanja lijekova. Vrijedno je napomenuti da čak i manje bolesti, poput infekcije mjehura, mogu rezultirati dehidracijom kod starijih osoba.
Neadekvatan unos vode, osobito tijekom vrućeg vremena ili tijekom intenzivne tjelesne aktivnosti, može dovesti do dehidracije kod pojedinaca bilo koje dobne skupine.
Dok dehidracija može pogoditi bilo koga, postoje određene skupine pojedinaca koji su posebno osjetljivi na ovo stanje, naime četiri različite kategorije ljudi.
1. MLADI I DJECA
Novorođenčad i djeca, budući da su posebno osjetljivi na dehidraciju, izloženi su velikom riziku od teškog proljeva ili povraćanja, što može dovesti do gubitka esencijalne tekućine. Osim toga, mogu izgubiti tekućinu zbog temperature ili opeklina. Izazov kod male djece je njihova nesposobnost da iskažu svoju žeđ ili dobiju piće.
2. Pojedinci u poodmaklim godinama
Kako starimo, u tijelu se smanjuje razina tekućine, smanjuje se sposobnost zadržavanja vode i smanjuje se osjećaj žeđi. Rizik od dehidracije dodatno povećavaju kronične bolesti poput dijabetesa i demencije, kao i konzumacija određenih lijekova. Osim toga, starije osobe mogu se susresti s poteškoćama u kretanju, što može spriječiti njihovu sposobnost samostalnog pristupa vodi.
3. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti
Ako se ne kontrolira ili ne liječi, ranije spomenuti dijabetes predstavlja značajnu opasnost od dehidracije. Vjerojatnost dehidracije dodatno povećavaju bolesti bubrega i lijekovi koji potiču pojačano mokrenje. Osim toga, kada smo pogođeni običnom prehladom ili upaljenim grlom, naša ranjivost na dehidraciju eskalira zbog smanjenog unosa hrane i tekućine tijekom bolesti.
4. Pojedinci koji se bave radom na otvorenom ili tjelesnom aktivnošću.
Kako temperature rastu, povećava se vjerojatnost dehidracije i bolesti povezanih s vrućinom. To je zbog visoke razine vlažnosti, koja sprječava isparavanje znoja i sprječava našu sposobnost da se učinkovito rashladimo. Posljedično, naša tjelesna temperatura može porasti, što zahtijeva veći unos tekućine.
- Kako biste osigurali prevenciju, poduzmite sljedeće korake:
– Osigurajte odgovarajuću hidrataciju unosom dovoljno tekućine, posebice vode.
– Uključite hranu bogatu vodom poput voća i povrća u svoju prehranu.
– Ako imate proljev ili povraćate, povećajte unos tekućine.
– Počnite s hidratacijom dan prije intenzivnog treninga. Praćenje boje i konzistencije urina može poslužiti kao pouzdan pokazatelj pravilne hidracije.
– Ne zaboravite nastaviti s unosom tekućine tijekom i nakon treninga.
Kako biste snizili tjelesnu temperaturu i nadoknadili tekućinu izgubljenu znojenjem, tijekom vrućih dana preporučljivo je piti više vode. Slično tome, kada se ne osjećate dobro zbog bolesti kao što su gripa, prehlada, bronhitis ili infekcija mjehura, preporučuje se povećati unos tekućine.
