Video podijeljen na društvenim mrežama izazvao je žestoku raspravu među gledateljima. Na snimci se vidi kako dijete vrši nuždu na parkiralištu uz autocestu, nakon čega otac baca otpad na cestu prije nego što nastave put. Značajnu polemiku izazvao je ovaj video koji je snimljen na autocesti u Sloveniji. Čin zaustavljanja vozača na parkirnoj traci i odvođenja djeteta potaknuo je rasprave o očevim postupcima i dovodi li dijete u opasnost.
Muškarac je prikazan u videu koji je podijeljen na Facebook stranici DARS Smart Driving, gdje parkira svoje vozilo na parkirnoj traci kako bi preuzeo sina sa stražnjeg sjedala. Stavlja dijete u tutu pokraj auta i čeka. Kako bi pojednostavio proces, više puta namjesti djetetov položaj, a u jednom se trenutku vidi kako stoji ispred stražnjeg dijela vozila. Nakon čina defekacije, otac je vratio dijete u automobil, sadržaj torbe odbacio na rub ceste i otišao. Ovakvo ponašanje izazvalo je oštru reakciju Slovenaca, posebice stranih posjetitelja u zemlji. “Trebao bi dobiti novčanu kaznu jer nikada više neće sjediti za volanom.”
“Vjerojatno imaju snimku zajedno s registarskim tablicama automobila… ako poduzmu mjere i kazne ga za stvaranje opasnosti i bacanje smeća uz autocestu, to bi bilo izvrsno.” “Razumijem da djeca traže puno, ali ako ne mogu čekati odmor ili ga srediti prije nego što izađu na autocestu (siguran sam da je to ranije spomenuo da ga ušutka), mogli bi se barem smjestiti uz ogradu da olakšati sebi, umjesto da druge sudionike i njihovu djecu izlažu opasnosti.” Mundo je komentirao:
“Uf, kako da ga natjeram da pojede ono što baca kao oblik kazne?” Ovo su samo neke od primjedbi.
Dodatni tekst:
Na društvenim mrežama se svakodnevno mogu pronaći razni savjeti, kako da smršate na najbolji mogući način. Međutim, jako veliki broj njih, i nemaju neki efekt, jer vam nuide nemoguće stvari poput toga da izgubite 10 kilograma za samo 7 dana. Mislite li da je to logično?
Značajan broj pojedinaca danas je zainteresiran za mršavljenje, zbog čega su dijete modernije nego ikad prije. Među raznim preporukama, prijedlozi za smanjenje unosa masti sve su češći, a neki pojedinci čak žele potpuno izbaciti masnoće iz svojih obroka. Prema dr. Hadžiću, “Masti služe kao značajan izvor energije, daju 9,3 kalorija po gramu, a mogu se lako skladištiti, što ih čini vitalnom rezervom energije.
- Osim njihove uloge izvora i rezerve energije, masti su ključne za metabolizam vitamina topivih u mastima, kao što su vitamini A i E, te su neophodni za proizvodnju hormona. Osim toga, oni su sastavni dijelovi svih tkiva, a nazivaju se strukturnim mastima. Očito je da život ne može postojati bez masti. Predlaže da bi idealna konzumacija trebala biti između 10 i 15 posto ukupnog energetskog unosa, naglašavajući važnost kvalitete, točnije vrste i sadržaja masnih kiselina koje se nalaze u prehrambenim mastima. Je li potrebno izbaciti sve masnoće iz prehrane?
“Definitivno ne! Jasno je rečeno da su masti esencijalni nutrijent i da se brojni organski sustavi oslanjaju na njih za pravilno funkcioniranje. Nadalje, hrana bez masti ima tendenciju biti bez okusa, a također joj nedostaje kvaliteta u smislu prehrane”, objašnjava dr. Olga. . Koje vrste masnoća se smatraju zdravim, a koje nezdravim, gdje se mogu pronaći i koja je preporučena količina koju bismo trebali konzumirati? Masti se prema podrijetlu dijele na dvije vrste: biljne i životinjske.
Nadalje, možemo ih klasificirati prema vrstama masnih kiselina koje sadrže, a to uključuje zasićene, mononezasićene i polinezasićene masne kiseline. Ova klasifikacija proizlazi iz specifičnih vrsta organskih spojeva koji sadrže masti. Zasićene masne kiseline nalaze se u životinjskim mastima poput onih iz mesa i mlijeka, dok se mononezasićene masti prvenstveno nalaze u biljnim uljima. Najbogatiji izvor višestruko nezasićenih masti je morska riba. Koje su poznate “trans” masti, gdje ih ima i možemo li ih prepoznati po okusu ili trebamo provjeriti etikete? Razgovarajmo o takozvanim transmasnim kiselinama. Postoji posebna skupina namirnica koje sadrže ove transmasne kiseline.
To uključuje proizvode biljnog podrijetla koji su se prije smatrali sigurnima, poput margarina, biljnog vrhnja, biljne pavake i biljnog sira, među ostalima. Dr. Olga Hadžić savjetuje temeljitu provjeru sastojaka u određenim industrijski proizvedenim namirnicama, posebno provjeru udjela transmasnih kiselina, koji ne bi smio prelaziti 2%, a idealno bi bilo da ih uopće nema. Ona napominje da bi susret s “hidrogeniranom biljnom masnoćom” na popisu sastojaka proizvoda trebao poslužiti kao znak upozorenja, jer se taj izraz pojavljuje na etiketama značajnog broja proizvoda. Što su omega-3 i omega-6 masne kiseline, gdje se mogu pronaći i je li potrebno uzimati suplemente?
“Postoje dvije vrste masnih kiselina koje se nalaze u našoj prehrani, a svaka nudi različite nutritivne i zdravstvene prednosti. Obje ove masne kiseline su esencijalne i korisne. Omega-3 doprinosi regulaciji krvnog tlaka i vitalna je za pravilan rad mozga i srca. Osim toga, povezan je sa smanjenim rizikom od stanja kao što su dijabetes, sindrom iritabilnog crijeva, moždani udar, reumatizam, astma i neki oblici raka. Omega-6 je važna za rad mozga, rast i razvoj, kao i zdravlje kose, kože i kostiju“, objašnjava dr. Hadžić.
