Tradicija albanskog naroda duboko je pod uticajem medicinskog kodeksa Ljeke Dukađinija, koji je odredio njihov način života u prošlosti.
Odnosno, predstavlja skup normi koje Albanci koriste da regulišu svoje odnose, a donekle to čine i danas. Među svim pravilima ima i onih o ugovorenim brakovima, koja datiraju još iz antičkih vremena. U 61. godini, Redžep Kastrati, iz sela u blizini Prizrena, odlučio je da se ponovo oženi. Zatim je kupio mladu Albanku da mu bude žena. Prema prethodnoj izjavi lokalnim medijima, za buduću suprugu izdvojio je čak 3.000 evra.
Tada je rekao da je trudan sa 35-godišnjom ženom i da su mu doveli djevojku od 19 godina. Priča ovog čovjeka je još zanimljivija jer je od prve supruge, koja je umrla 2000. godine, imao 12 kćeri.
Sve njegove ćerke su udate, a on je prije nekoliko godina dobio 50 unučadi, ali posljednji podaci su nepoznati. Sa svojom tada novom suprugom Valentinom rodio je svog prvog sina Diamanta.
Ova nevjerovatna priča dogodila se prije više od deset godina i nepoznato je šta se dogodilo s glumcima.
Poslednjih godina, mešoviti brakovi između Albanki i Srba postali su uobičajeni. Muškarci koji su dovodili djevojke iz Albanije, uglavnom starije, svoje postupke pravdali su riječima da će se lakše vjenčati nego sami do kraja života.
Mlade djevojke ne ostaju na selu, žele da idu u školu ili fakultet u grad, gdje mogu naći posao i udati se. S druge strane, devojke iz grada ne žele da dolaze na selo, zbog čega su srpska sela puna neženja. Sve je veća podrška braku sa Albankama, posebno potencijalnim mladoženjama.
Zanimljivo je da u Albaniji ima mnogo više žena nego muškaraca, pa je vjerovatnoća da će žene biti neudate velika. Štaviše, za njih je sramotnije da djevojka ostane neudata nego da se uda za muškarca druge vjere.
– Još 2005. objavio sam izveštaj o tome da se Albanke rado udaju za Srbe. Došli su u južnu Srbiju. Obično smo imali dosta neoženjenih muškaraca na selu jer su devojke odlazile u gradove, ali 15-20 godina kasnije, kako se Srbija menjala, kako smo modernizovali sela, imali smo internet, dobra primanja, situacija se takođe menja. odvijaju – kaže etnologinja Jasna Jojić.
