Stil.kurir.rs prenosi da je Sokrat jednom prenio gledište da je trava uvijek zelenija na suprotnoj strani, naglašavajući neprestanu potragu čovječanstva za zadovoljstvom i ispunjenjem. Uobičajena je zabluda vjerovati da će nam preseljenje ili promjena nečijih okolnosti podariti nedostižnu sreću koja nam, čini se, izmiče u sadašnjosti.

Uronite u zadivljujuću priču o direktoru marketinške agencije koji doživljava i trijumf i tragediju. Ova izvanredna osoba, opremljena ne samo jednom već dvije sveučilišne kvalifikacije, uživa značajan prihod koji joj daje privilegiju kupnje novog stana na mjesečnoj bazi.

Veličanstvenost njezina života pojačana je i njezinom luksuznom lokacijom i njezinom kolekcijom vrhunskih vozila. Osim toga, upušta se u ekstravagantna putovanja u najekskluzivnija ljetovališta diljem svijeta, i to ne jednom, već tri puta godišnje. Ipak, unatoč vanjskim postignućima, hrabro priznaje svoje unutarnje nezadovoljstvo. Odsutnost njezina supružnika i djece duboko je opterećuje, a tu je i tjeskoba promatranja njezinog dragog suputnika kako prošle godine ulazi u bračnu sreću s nekim drugim.

  • Uzimajući u obzir mogućnost laganog smanjenja kognitivnih sposobnosti koje bi dovelo do povišene razine zadovoljstva, ona razmišlja o životu lišenom pretjerane kontemplacije. Unutar ovog alternativnog područja, ona zamišlja sebe kako žurno ulazi u brak s prvim podobnim udvaračem i odmah proširuje svoju obitelj rađajući troje uzastopne djece. Njezine bi misli bile isključivo zaokupljene razvojnim prekretnicama njezina potomstva, uključujući trenutke poput nicanja zubića, hranjenja i mijenjanja pelena. Na pitanje je li to doista život kakav žele, odlučan odgovor je čvrsto “Da, kao i svi ostali”. Čežnja za slikovitim prizorima prikazanim u reklamama, gdje se obitelji okupljaju za stolom dok majka s ljubavlju priprema palačinke.

Bez njezinog znanja, ljudi prikazani u reklamama mogu gajiti skrivenu želju da žive životom u kojem ona trenutno uživa. Jedna je žena jednom čeznula za tim da postane majčinstvo, ali nažalost, suočila se s razornom istinom koja se činila nezamislivom. Unatoč tome što su bili u odanom partnerstvu sa svojom srednjoškolskom ljubavi, pet godina su se susreli s poteškoćama u prirodnom začeću. Naposljetku su se suočili s teškim izborom in vitro oplodnje, putovanjem koje je trajalo dodatnih pet godina.

Usred tog razdoblja, liječnik je predložio ideju da postoji genetska nepodudarnost između žene i njezinog supružnika. Potaknuta svojom željom za majčinstvom, donijela je izazovan izbor da se rastane od supruga i upusti se u vezu s dva različita muškarca, a sve u nadi da će začeti dijete. Nakon brojnih pokušaja, na kraju je na svijet dočekala dijete, iako s tjelesnom abnormalnošću. U privatnosti svoje spavaće sobe, povjerila se majci, otkrivajući svoje duboko nezadovoljstvo okolnostima. Pojam sreće bio je predmet promišljanja filozofa kroz stoljeća.

Sokrat je tvrdio da je nedostatak sreće pokazatelj nedostatka zadovoljstva. Kako bi se to ispravilo, pojedinci bi trebali aktivno težiti postizanju sreće. Paradoksalno, čin aktivnog traganja za srećom može je učiniti nedostižnom. Stoga se preporuča zauzeti pasivniji stav i priznati da je sreća već nadohvat ruke.

Važnost ovog uvida nalazi se u priznavanju vrijednosti prihvaćanja naših trenutnih okolnosti i pronalaženja zadovoljstva ovdje i sada, umjesto neprestane jurnjave za neostvarivim željama. Istinska radost ne nalazi se u mijenjanju vanjskih situacija, već u promjeni našeg pogleda na život. Ideja da je sreća individualna i da potječe iznutra često se pokazuje kroz osobne anegdote. Za ilustraciju, razmotrite slučaj direktora marketinške agencije koji možda posjeduje željene stvari, ali doživljava nezadovoljstvo zbog nedostatka emocionalnog ispunjenja.

S druge strane, žena koja je žudjela za djetetom i na kraju ostvarila svoju želju sada je suočena s mnoštvom izazova koji dodatno povećavaju njezino nezadovoljstvo. Ove anegdote naglašavaju važnost uspostavljanja skladne ravnoteže između naših ambicija i stvarnosti postojanja. Presudni čimbenik leži u prepoznavanju istinskog porijekla sreće i zadovoljstva. Dok neki pojedinci mogu otkriti ispunjenje u svojim postignućima u karijeri i materijalnim posjedima, drugi mogu izvući zadovoljstvo iz svojih odnosa i jednostavnih radosti svakodnevnog života.

Sokratova učenja nas prosvjetljuju, otkrivajući istinu da prava sreća ne leži u neumoljivoj jurnjavi, već u priznavanju i prihvaćanju blagoslova koje trenutno posjedujemo. Kada shvatimo koncept da sreća proizlazi iz naše perspektive, a ne iz vanjskih okolnosti, možemo početi uživati ​​u jednostavnim slučajevima i otkrivati ​​zadovoljstvo u skromnim životnim radostima.

Ipak, nije preporučljivo odreći se svojih snova ili želja; umjesto toga, trebali bismo pronaći zadovoljstvo u putovanju prema našim ciljevima. Pojam sreće je složen i subjektivan. Priče direktorice marketinške agencije i žene koja čezne za majkom pokazuju da vanjski čimbenici ne određuju samo našu sreću. Prihvaćanjem i vrednovanjem onoga što već imamo, možemo otkriti mir i zadovoljstvo u svakodnevnom životu. Kao što je Sokrat oštroumno primijetio, sreća često prebiva u nepredviđenim područjima – unutar sadašnjeg trenutka i usred naših trenutnih blagoslova.