Freud je sugerirao da je mirno izgovaranje ove riječi dovoljno kada se suočavate sa štetnom osobom. Iako je Sigmund Freud nedvojbeno bio vješt u prepoznavanju glupih pojedinaca, to shvaćanje nije donijelo radost u njegov brak. Unatoč tome, ključno je uzeti u obzir njegove smjernice u vezi s interakcijama s onima punim zavisti i inata.

Budući da smo stvorenja vođena emocijama, često doživljavamo nelagodu i očaj zbog kritika, osuda ili uvreda drugih, što postupno može narušiti naše samopouzdanje. Iako općenito cijenimo konstruktivne povratne informacije od nekoga kome vjerujemo, uvrede koje se pojave u razgovoru mogu nas pogoditi poput oštrih strijela.

Namjera iza takvih uvreda je nedvojbena: nanošenje štete. Freud je slavno primijetio: “Jaka osobnost nikada ne preuzima težinu primjedbi drugih ljudi.” Koje se metode mogu upotrijebiti za rješavanje uvreda i neprikladnog ponašanja? Umjesto da se upuštate u raspravu, na svaku negativnu tvrdnju odgovorite sa smirenim “Da”. Ovo spokojno priznanje može ublažiti psihološki napor, jer uklanja mogućnost nanošenja štete drugima.

Odabirom da ne branite ili osporavate njihove tvrdnje, umanjujete učinak bilo kakvih štetnih komentara, što u konačnici potkopava namjere vašeg protivnika. Kako biste se zaštitili od uvreda, važno je poticati samopoštovanje pozitivnim “da”. Vaš mir trebao bi ostati neovisan o tuđim prosudbama.

Snažan osjećaj vlastite vrijednosti ukazuje na nužnost samoprocjene, ali osobne procjene vlastite vrijednosti često otkrivaju površnu prosudbu koja možda ne odgovara najvažnijim ciljevima. Ova metoda može dovesti do devalvacije, budući da se pojedinci mogu prikazati povoljnijima od drugih i poslužiti se uvredljivim ponašanjem.

Freud je primijetio da bi nepristojnost nestala kada bi se ljudi usredotočili isključivo na procjenu sebe, a ne na prosuđivanje drugih. Kako biste se zaštitili od onih koji vas često omalovažavaju, bitno je potpuno se distancirati od njih. Cijenite vlastitu vrijednost—ne dopustite negativnim pojedincima da vam troše energiju. Radije potražite društvo poticajnih ljudi koji brinu o vama, poštuju vas i podržavaju vas, budući da takve odnose uistinu zaslužujete!

BONUS TEKST

Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.

Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.

U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.

Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.

  • Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.

Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.