– Srčani udar u ljetnom periodu je i više nego učestao. Naime, zadnja dva mjeseca imamo jako visoke temperature, koje su u prošlom mjesecu išle preko 40 stepeni. Danas govorimo sa stručne strane, kako se zaštititi od nekih stvari koje utiču na infarkt….
– Današnja rasprava usredotočena je na srce, najvitalniji mišić kod ljudi koji funkcionira od početka do kraja života. Iz tog razloga, važno je da pojedinci daju prioritet zdravlju svog srca dok su još zdravi, budući da nakon starenja postaje prekasno za bilo kakve korektivne mjere. Zdravstveni djelatnici nude detaljan pregled znakova povezanih s metaboličkim sindromom, uz objašnjenje čimbenika koji signaliziraju veći rizik od srčanog udara. U jutarnjem terminu dr. Danijela Jevtić, specijalistica Hitne pomoći, daje detaljan prikaz metaboličkog sindroma i ističe važnost prepoznavanja samo tri glavna simptoma kao razloga za uzbunu. Tema metaboličkog sindroma danas je predmet intenzivnih rasprava među zdravstvenim stručnjacima.
Ovo stanje obuhvaća skup metaboličkih poremećaja koji se javljaju istodobno, predstavljajući ozbiljnu opasnost za tijelo. Zajedno, ovi poremećaji igraju ulogu u nastanku kardiovaskularnih bolesti, a široko je poznato da tri od pet ovih poremećaja značajno povećavaju vjerojatnost srčanog udara ili iznenadne srčane smrti. Metabolički poremećaji mogu se prepoznati po nizu različitih simptoma. Oba spola vide povećanje opsega struka kada se suoče s očitanjima visokog krvnog tlaka iznad 135 na 80, zajedno s jutarnjim razinama šećera u krvi višim od 6,1 i razinama triglicerida iznad 1,7, što dovodi do smanjenja HDL kolesterola. Štoviše, ona upozorava da procjena zdravlja isključivo na temelju mjerenja struka može dovesti u zabludu, budući da značajan opseg vrata može signalizirati postojanje ozbiljnih vaskularnih problema.
Dodatno, naglašava da tjelesnu neaktivnost ne treba smatrati neizbježnim aspektom modernog života, već je treba prepoznati kao posebnu i hitnu brigu. Važno je istaknuti da su kardiovaskularne bolesti, posebice bolesti srca, raširene u svijetu iu Hrvatskoj, gdje su vodeći uzrok smrtnosti stanovništva. Statistike pokazuju da godišnje više od 17 milijuna ljudi diljem svijeta, uključujući otprilike četiri milijuna u Europi, izgubi život zbog bolesti srca. Ovi smrtni slučajevi predstavljaju 45% svih smrtnih slučajeva, naglašavajući nužnost naglašavanja zdravlja kardiovaskularnog sustava. Unatoč nepovoljnim statistikama, postoji ohrabrujući trend u borbi protiv srčanih bolesti.
Dok trenutni životni uvjeti nude neke dobrobiti za zdravlje kardiovaskularnog sustava, oni također donose i nedostatke, uključujući dugotrajno sjedilačko vrijeme provedeno ispred ekrana i povećanu razinu stresa. Simptomi bolesti srca često se opisuju kao nagli, što rezultira nedostatkom ranog prepoznavanja. Čimbenici koji pridonose problemima sa srcem često se pripisuju nizu životnih stilova i ponašanja, uključujući pušenje, korištenje alkohola, loše upravljanje stresom, navike sjedilaštva, zajedno s genetskim utjecajima.
- Kardiovaskularne bolesti, koje utječu na srce i krvožilni sustav, obuhvaćaju različita kategorizirana stanja. Kronična reumatska oboljenja srca predstavljaju trajan i trajan zdravstveni problem. Stanja povezana s hipertenzijom proizlaze iz povišenih razina krvnog tlaka. Cerebrovaskularne bolesti obuhvaćaju različita stanja koja utječu na krvne žile u mozgu. Kardiovaskularne bolesti mogu utjecati na različita područja tijela, kao što su srce, krvožilni sustav, mozak i njegove krvne žile, zajedno s donjim ekstremitetima.
Prepoznavanje tipičnih znakova srčanih problema može biti teško zbog različitih simptoma povezanih sa svakim oblikom srčane bolesti i razlika u prezentaciji među pacijentima. Ipak, određeni fizički znakovi mogu djelovati kao pokazatelji stanja kardiovaskularnog sustava, ukazujući na moguće komplikacije srca i krvnih žila. Razmotrimo, na primjer, visoki krvni tlak, koji se može manifestirati različitim simptomima, a jedan od najčešćih su jutarnje glavobolje koje se često osjećaju u stražnjem dijelu glave.
Ometanje i smanjena pozornost mogu potkopati sposobnost osobe da se koncentrira. Osobe s nepravilnim srčanim ritmom često pokazuju atipičan uzorak otkucaja srca. Osjećaj lupanja srca u prsima. Intenzivna nelagoda u prsima, slična onoj koju možete osjetiti tijekom srčanog udara ili angine pektoris, često je povezana sa srčanim bolestima. Uz bolove u prsima, pojedinci također mogu osjetiti nelagodu u lijevoj ruci i nedostatak daha. Važno je naglasiti da bol povezana sa srčanim bolestima nije ograničena na područje srca; može se proširiti na ramena, vrat, leđa i trbuh.
