Kada napunite 60 godina, briga o tijelu i umu postaje izuzetno važna za zdravlje, dugovječnost i kvalitetan život. Evo pet stvari koje bi trebalo da prestanete da radite kako biste poboljšali svoje blagostanje.

Stop sjedilačkom načinu života – vrijeme je za pokret:
Sjedilački način života može uzrokovati niz zdravstvenih problema, uključujući probleme sa srcem, gubitak mišićne mase, slabljenje kostiju, povećanje tjelesne težine i poremećaje raspoloženja. Takođe, negativno utiče na hormone i slabi tijelo. Preporučljivo je da se aktivirate što je više moguće: šetajte kroz prirodu, vežbajte, plivajte, ili se upišite na kurs vježbanja. Redovna fizička aktivnost ne samo da poboljšava fizičko zdravlje, već i podiže raspoloženje.

Zanemarivanje oralnog zdravlja:
Oralno zdravlje je ključno za cjelokupno zdravlje organizma. S godinama se povećava rizik od bolesti desni i drugih problema sa zubima. Redovno održavanje higijene zuba, korišćenje konca za zube i posjeta stomatologu radi pregleda su od suštinske važnosti. Stomatolozi takođe preporučuju upotrebu oralnog irigatora i ispiranja. Briga o zubima može produžiti zdravlje i poboljšati izgled.

Prestanite da jedete toliko šećera:
Dodavanje šećera u ishranu može dovesti do promjena raspoloženja, dijabetesa i opšteg lošeg zdravlja. Šećer su prazne kalorije koje treba izbjegavati. Gazirana pića i vještački sokovi su posebno štetni. Umjesto toga, fokusirajte se na ishranu bogatu voćem, povrćem, integralnim žitaricama i zdravim proteinima.

Izolovanje od drugih:
Društvena interakcija je važna za mentalno i fizičko zdravlje. Kako starimo, često smo skloni da ostanemo kod kuće, ali to može dovesti do usamljenosti. Druženje sa prijateljima, putovanja i upoznavanje novih ljudi mogu poboljšati raspoloženje i kvalitet života. Radost i društvena interakcija su moćni eliksiri protiv starenja.

Žudnja za nezdravom hranom:
Previše nezdrave hrane može dovesti do gojaznosti, bolesti srca i drugih zdravstvenih problema. Fokusirajte se na zdravu ishranu koja uključuje voće, povrće, integralne žitarice, orašaste plodove, bobičasto voće, mahunarke, ribu, nemasno crveno meso i meso živine. Mliječni proizvodi kao što su mlijeko, svježi sir, kefir, jogurt i mlad sir su korisni u umjerenim količinama. Izbjegavajte prerađenu hranu, suhomesnate proizvode, brzu hranu, jako slanu i slatku hranu, kao i alkohol. Ako želite da nazdravite, popijte čašu crnog vina koje može biti korisno za zdravlje.

Promjena životnih navika ključna je za zdravlje i dugovječnost. Usvajanjem zdravih navika i izbacivanjem štetnih, možete značajno poboljšati kvalitet svog života. Na taj način pokazujete ljubav prema sebi i prema ljudima kojima je stalo do vas. Briga o tijelu i umu, uz zdravu ishranu, fizičku aktivnost i društvenu interakciju, doprinijeće vašem ukupnom zdravlju i zadovoljstvu.

BONUS TEKST

Ainu narod je drevna etnička grupa koja se prvi put pojavila u Japanu i Rusiji u 13. vijeku prije nove ere. Oni su poznati po svojoj misterioznoj prošlosti i jedinstvenim običajima. Ainui su najstarija etnička grupa u Evropi i Aziji, a njihov izgled često podsjeća na Evropljane, što ih je u Japanu često stavljalo pod diskriminaciju.

Muškarci Ainua njeguju dugu kosu i bradu, koju nikada ne briju, dok žene imaju tradicionalne tetovaže. Ove tetovaže, poznate kao “tetovaža osmijeha”, obično se počinju raditi kada djevojčice napune 6 ili 7 godina iznad gornje usne. Ova praksa smatra se zaštitom od zlih duhova koji pokušavaju ući kroz usta, a tetovaže blijede s godinama, označavajući da je djevojka spremna za brak. Iako su vlasti Japana u 19. vijeku zabranile ove tetovaže, neki Ainui ih i dalje nose kao simbol svoje tradicije.

Ainui su tradicionalno živjeli od lovstva, ribolova i sakupljanja voća, nastanjujući zemunice veličine do 35 kvadratnih metara s kaminom u središtu. Njihov jezik ostavio je dubok uticaj na japanski jezik, utječući na mnoge riječi koje se danas koriste.

Medvjedi su imali posebno mjesto u njihovom životu i vjerovanjima, a arheolozi smatraju da su Ainui čak doveli medvjede sa sobom s otoka Hokaido. Ainui su takođe doprinijeli razvoju samuraja u Japanu.

S dolaskom Japana na otoke, Ainui su zadržali svoje plemenske strukture i ponekad se sukobljavali s japanskim doseljenicima. U 19. vijeku, s rastućim japanskim naseljavanjem, Ainui su izgubili mnoga prava i tradicije, te su bili izloženi opasnosti od potpunog gubitka kulturnog identiteta.

Tek 2019. godine, japanska vlada proglasila je Ainui autohtonim narodom i pozvala na kraj diskriminacije. Danas, Ainui nastoje obnoviti svoj kulturni identitet i imaju svoju zastavu s plavom pozadinom koja simbolizira nebo i more, te bijelim likom lovačkog motiva preko nje, predstavljajući snijeg. Ainui se nadaju očuvati svoju jedinstvenu baštinu i povratiti svoje mjesto u japanskom društvu kao autohtoni narod.